Kvaliteta osoba s invaliditetom u instituciji i izvan institucije

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 22 Studeni 2017 08:28

Teorije izrasle ponajprije iz područja društvenih znanosti, omogućile su postavljanje hipoteza o prednostima izvaninstitucionalnih oblika skrbi spram institucionalnih. Istraživanja koja su do sada provedena u svrhu njihova provjeravanja dala su poprilično različite rezultate, ovisno o kontekstu unutar kojeg su provođena. Unatoč tome, jasno se iskristaliziralo kako je deinstitucionalizacija smjer kojim se želi ići, jer u konačnici daje više dobrobiti za pojedinca i društvo u cjelini. Razvidno je kako u stručnom, znanstvenom, ali i u općedruštvenom diskursu, sve više dominira ideja koja promovira upravo izvaninstitucionalne oblike skrbi. Pri tome postoji konsenzus kako isto vrijedi za sve socijalno ranjive skupine, tj. od djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, preko osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima pa do starijih osoba.

No, razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi, koji bi zamijenili institucionalne, nije nimalo jednostavan zadatak. Naprotiv, složenost problematike zahtijeva duže vrijeme kako bi se zamišljeno moglo provesti. Zbog toga u sadašnjem vremenu imamo paralelizam u skrbi kod svih prethodno navedenih ranjivih skupina. To pokazuje da se izvaninstitucionalni oblici skrbi razvijaju, ali i dalje postoji potreba i za institucionalnim oblicima te je za očekivati kako će proći duži niz godina prije nego se proces deinstitucionalizacije završi. Uz to, mnogi stručnjaci napominju kako nije razborito očekivati potpunu deinstitucionalizaciju, ili drugim riječima, uvijek će biti potrebe za određenim udjelom institucionalne skrbi.

Nadalje pitanje deinstitucionalizacije, odnosno razvoja izvaninstitucionalnih usluga, nije unaprijed točno utvrđen proces, nego ga je potrebno kontinuirano propitivati i djelovanje temeljiti na činjeničnim pokazateljima (tzv. evidence-based practice). Za to su neophodna istraživanja te neprekidna evaluacija postignutog.

Imajući na umu sve prethodno navedeno, svako pregnuće koje empirijski kontinuirano evaluira stanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi, itekako je dobro došlo. Pri tome dodatnu vrijednost daje pogled iz okvira multidisciplinarnog pristupa raznih struka koje su uključene u pružanje takve skrbi. U skladu s time, Sanja Jakuš, bacc.med.tech. provela je istraživanje na temu kvalitete života osoba s invaliditetom u instituciji i izvan institucije. Rezultate istraživanja prikazala je na predavanju održanom 19.9.2017. u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci. Cilj rada bio je utvrditi postoji li razlika u kvaliteti života osoba s invaliditetom u instituciji (CZR „Mala Terezija“) i izvan institucijie (u obitelji). Ispitivanje je provedeno jednokratno među korisnicima koji su na smještaju u navedenom Centru, a na osnovu medicinskog vještačenja utvrđeno im je intelektualno oštećenje. Drugu podskupinu ispitanika činile su osobe s istim ili sličnim oštećenjima koje borave u svojoj obitelji. Obje podskupine čine osobe oba spola s lakšom ili umjerenom mentalnom retardacijom te jedan od njihovih skrbnika. Rezultati su pokazali značajne razlike kod pitanja o zadovoljstvu uvjetima u kojima žive, učestalosti komunikacije u obitelji te osjećaja važnosti i ljubavi u vlastitoj obitelji. Pri tome osobe iz obitelji iskazuju veće zadovoljstvo za navedena pitanja od osoba koje žive u instituciji. Gledano obje podskupine, može se zaključiti kako im je zajedničko nezadovoljstvo u pogledu doprinosa lokalne zajednice te uključenosti u sportsko rekreativne aktivnosti.

U zaključnim riječima predavanja Sanja Jakuš, bacc.med.tech. naglasila je kako je kvaliteta života osoba s invaliditetom nedvojbeno manja od kvalitete života ostalih osoba, što zahtijeva pojačan angažman svih stručnjaka, ali i neformalne mreže podrške. Institucije, kao oblik skrbi trenutno su još uvijek neophodne te valja i dalje ulagati u napredak njihovog rada. U prvom redu to se može postići povećanjem broja stručnog osoblja. Uz to, istraživanja, poput prezentiranog, na objektivan i znanstveno utemeljen način, pružaju vrijedne informacije koje nam mogu biti temelj za kritičko propitivanje procesa deinstitucionalizacije, ali i dobivanje smjernica gdje stručnjaci trebaju ulagati poseban napor u svome radu. Naposljetku, sve što činimo mora biti usmjereno na osiguranje što kvalitetnije usluge za socijalno osjetljive skupine, kao što su osobe s intelektualnim oštećenjima.

Sanja Jakuš, bacc.med.tech.

Petar Šajfar, mag.act.soc.

Predavanje: depresija i kardiovaskularne bolesti

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 22 Studeni 2017 08:20

U Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci, održano je predavanje na temu „Faktori suradljivosti u liječenju bolesnika s kardiovaskularnim bolestima“. Uvodničarka i moderatorica predavanja bila je glavna sestra ustanove-domaćina, Sanja  Jakuš, a gost predavač dr. Astrid Periškić Marković, specijalist psihijatar. Predavanje je bilo namijenjeno medicinskom osoblju, ali i drugim stručnjacima čije područje rada dotiče problematiziranu tematiku. Kroz predavanje, dr. Periškić Marković, slušateljima je približila činjenicu česte pojavnosti depresije kod bolesnika s kardiovaskularnim bolestima. Pri tome je naglasila kako ne postoji uzročno-posljedična veza između te dvije vrste oboljenja, no pojavnost jednog oboljenja, često puta stvara povoljne uvijete za razvoj drugoga. Pri tome je pacijenta potrebno detaljno obraditi s obzirom na sve tegobe koje navodi. Ne bi se smjelo dogoditi da liječnik ignorira tegobe kardiovaskularnog sustava, zbog stava da su one samo manifestacija depresivnog poremećaja. Drugim riječima, čest je slučaj da se upravo zbog somatskih, odnosno kardiovaskularnih tegoba, pacijenti obraćaju svojem obiteljskom liječniku, a zapravo su pravi povod depresivne tegobe. No, u takvim slučajevima liječnik ne smije reći: „Nije pacijentu ništa na području kardiovaskularnog sustava, nego su to tegobe povezane s depresijom.“ Naprotiv, liječnik treba biti svjestan takve mogućnosti, ali ipak napraviti potpunu obradu, odnosno potrebne pretrage.

 

Dr. Periškić Marković nadalje je spomenula kako su depresivna raspoloženja uobičajena i normalna reakcija na neke životne situacije. Problem nastaje kada su ona netipična. Da bi se depresija dijagnosticirala, a time i adekvatno liječila, potrebno je da klinička slika zadovoljava točno specificirane kriterije. Također je istaknula kako depresivni poremećaj kod korisnika smještenih u ustanove često puta u pozadini ima poremećaj prilagodbe. To se posebice ističe u situacijama izdvajanja iz dotadašnje životne sredine i preseljenja u ustanovu, ili još teže, u situacijama čestog seljenja, odnosno čestog boravaka u bolnici. Tada su adaptivni resursi osoba posebice izloženi i, ukoliko osoba nema dovoljno kapaciteta nositi se s time, vrlo često se razvijaju depresivni poremećaji. Dr. Periškić Marković navodi da istraživanja pokazuju kako osobe koje se zbrinjavaju na inkluzivan način (primjerice kroz organizirano stanovanje, stambene jedinice, i sl.), u manjoj mjeri pogađaju depresivni poremećaji, nego one koje se smještavaju u ustanovama. Kritički gledano, sam oblik zbrinjavanja nije presudan u pojavi depresivnih poremećaja, koliko je izražena važnost adaptivnih kapaciteta. Tako osoba koja je prilagodljiva i prihvaća svoje mjesto življenja, neovisno je li to ustanova ili neki drugi oblik, te je zadovoljna sa svojom okolinom, ima snažne faktore koje ju štite od razvoja depresivnog poremećaja.

 

U zadnjem dijelu izlaganja, nakon zahvale moderatorice, otvoren je prostor za raspravu i pitanja. Najznačajnije bi bilo spomenuti pitanje o međudjelovanju lijekova koji liječe kardiovaskularne bolesti i lijekova usmjerenih na depresiju. Dr. Periškić Marković odgovorila je kako u velikoj većini slučajeva nema negativnog međudjelovanja između te dvije skupine lijekova te se oni primjenjuju uz nadzor liječnika. Štoviše, u nekim slučajevima su se pokazala i pozitivna međudjelovanja.

 

U završnoj riječi, još se jednom podcrtala činjenica kako depresija i bolesti kardiovaskularnog sustava (no i ponekih drugih) često puta idu ruku pod ruku te je potreban sustavni, multidisciplinarni i timski pristup u sagledavanju i suočavanju s problemom.

Predavanje: Model rane intervencije u Centru za rehabilitaciju "Mala Terezija"

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Utorak, 21 Studeni 2017 14:42

U utorak 26.9.2017., u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci (u daljnjem tekstu Centar), održano je predavanje o ranoj intervenciji za djecu kod koje je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju ili razvojni rizik. Predavanje je organiziralo Društvo socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije. Riječ je o strukovnom udruženju koje među svojim ciljevima ima unaprjeđenje i zaštitu interesa profesije socijalnog rada, ali i promicanje prava te interesa socijalno osjetljivih skupina, pojedinaca i zajednica. Na području naše županije djeluje od 2001. godine kroz organiziranje stručnih skupova i predavanja te apliciranje projekata iz područja socijalne skrbi.

Spomenuto predavanje održale su ravnateljica Centra Janja Mišić-Rudelić i Ivana Kolarević, dipl.soc.radnica, a prisustvovalo je 50-ak stručnjaka iz područja socijalne skrbi i drugih srodnih područja. Nakon uvodnih općih informacija o ustroju samog Centra te broju korisnika i usluga koje im se pružaju, predavačice su se usmjerile na model rane intervencije. Konkretnije, riječ je o usluzi koja je definirana Zakonom o socijalnoj skrbi i podzakonskim aktima. Pruža se djeci do navršene 3., odnosno 7. godine života, a obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu savjetodavnu pomoć roditeljima/članovima obitelji kod ranije navedene skupine djece. U provođenju rane intervencije sudjeluje tim stručnjaka kojeg čine rehabilitator (defektolog), logoped, psiholog, socijalni radnik, fizioterapeut i radni terapeut.

Predavačice su pojasnile postupak ostvarivanja prava na uslugu rane intervencije. Naime, roditelji se trebaju javiti u svoj Centar za socijalnu skrb gdje podnose zahtjev. Nakon što Centar za rehabilitaciju „Mala Terezija“ zaprimi zahtjev od Centra za socijalnu skrb, pozvati će roditelje u određeni termin na procjenu. Tada se na temelju dokumentacije, razgovora s obitelji i neposrednog pregleda djeteta, procjenjuju potrebe obitelji i utvrđuju potrebni tretmani za dijete. Nakon provedene interdisciplinarne procjene i donošenja rješenja o priznavanju prava, dijete se uključuje na potrebne tretmane, a roditeljima se pruža stručna savjetodavna pomoć.

Uz navedeno, predavačice su sudionike upoznale i s dodatnim uslugama koje se pružaju u Centru, a namijenjene su djeci u najranijoj dobi i njihovim roditeljima. Radi se o terapiji sa psom, programu terapijskog jahanja, terapiji senzorne integracije i klubu roditelja. Pri tome valja naglasiti kako su svi spomenuti postupci i tretmani za djecu i roditelje u potpunosti besplatni.

Završni dio predavanja posvećen je primjerima dobre prakse te pregledu do sada provedenih projekata nastalih s ciljem unaprjeđivanja usluga za djecu s teškoćama u razvoju, odnosno razvojnim odstupanjima i razvojnim rizicima.

Potpomognuta komunikacija za djecu s teškoćama u razvoju

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Utorak, 21 Studeni 2017 14:22
U Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci, 4. Srpnja 2017. započeta je edukacija u okviru projekta „Izgradnja nacionalnih kapaciteta za primjenu potpomognute komunikacije kao metode rane intervencije za djecu 0-8 godina s razvojnim odstupanjima/teškoćama“. Nositelj navedenog projekta je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet iz Zagreba (ERF), u suradnji s UNICEFOM i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). Glavni ciljevi su jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade u zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi te organizacijama civilnog društva za sustavnu primjenu potpomognute komunikacije te unaprjeđenje dostupnosti asistivne tehnologije i primjerene podrške u radu sa djecom s razvojnim odstupanjima/teškoćama 0-8 godina. Prvog dana edukacije predavači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva pojasnili su kako postoje različite metode i sredstva svedena pod zajednički nazivnik asistivnih tehnologija kojima se olakšava pristup informacijama i komunikacjia. Unutar ovog općeg pojma, poseban naglasak bio je na potpomognutoj komunikaciji (eng. AAC) koja u značajnoj mjeri pomaže osobama koje ne mogu koristiti govor. Potpomognuta komunikacija može biti niskotehnološka kao što su primjerice kartice i sličice kojima osoba može pokazivati što želi reći, ili visokotehnološka koja je zasnovana na korištenju računala, programa i mreže. S obzirom na ciljeve ranije spomenutog projekta, fokus je bio na visokotehnološkoj asistivnoj tehnologiji u potpomognutoj komunikaciji ili drugim riječima, kako osobama koje ne mogu koristiti govor omogućiti komunikaciju uz pomoć suvremenih tehnologija. Predavačice su napomenule kako danas postoje kvalitetne aplikacije na hrvatskom jeziku koje se mogu koristiti u potpomognutoj komunikaciji. Najvažnije od njih, kao što su Slovarica, Komunikator+, Komunikator 2, E-galerija, Matematički vrtuljak, Matematička igraonica, Domino brojalica, E-galerija senior, Ponašalica, Pamtilica, Glaskalica, ICT-AAC matematika, dostupne su dostupne na web stranici www.ict-aac.hr. Kako bi se postigao cilj projekta sustavne primjene potpomognute komunikacije, edukaciju su pohađali stručnjaci iz Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci, ali i gosti iz drugih organizacija koje se bave pružanjem usluga za djecu s teškoćama u razvoju. Uz to, dodijeljeni su tableti s gore navedenim aplikacijama te su se polaznici upoznali s načinom rada i područjima primjene. Drugi dan edukacije održao se u poliklinici „Zlatni Cekin“ iz Slavonskog Broda, gdje se posebno istaknula važnost transdisciplinarnog pristupa procjenjivanju potreba djeteta te planiranju rada. Uz to, neizmjerna je uloga roditelja u tome procesu, koji nikako ne bi trebao biti pasivni promatrač, nego aktivni sudionik koji zapravo provodi najviše vremena s djetetom i koji kroz svakodnevne situacije može nastaviti razvijati ono što se postiglo tretmanom stručnjaka. Treći dan edukacije ponovno se održavao u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci, a razmatralo se pitanje odabira adekvatnog rješenja potpomognute komunikacije za svako pojedino dijete s poteškoćama u razvoju. Pri tome je ponovo naglašena važnost dobre i temeljite procjene svakog djeteta kroz transdisciplinarni pristup. Također, brojnost, dostupnost i prilagodljivost asistivnih tehnologija potpomognute komunikacije (raznolikost aplikacija, uređaja, raznih pomagala, senzora, itd.) ostavlja dovoljno mogućnosti pronalaska najoptimalnijeg rješenja za svako pojedino dijete. Stručnjaci iz Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci, kao polaznici edukcije u okviru spomenutog programa ističu kako je vrlo potrebito pratiti nove trendove i spoznaje te ih implementirati u rad s djecom s teškoćama u razvoju. Na taj način osigurava se najbolja moguća usluga i individualizirani pristup. Budući da su projektom pružateljima usluga osigurani tableti sa svime potrebnim te kontinuirana edukacija stručnjaka, za očekivati je široka primjena asistivne tehnologije, odnosno potpomognute komunikacije u radu s djecom s teškoćama u razvoju.

ISPRAVAK I DOPUNA JAVNOG NATJEČAJA za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Centara za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Četvrtak, 03 Studeni 2016 23:22

CENTAR ZA REHABILITACIJU

"MALA TEREZIJA"VINKOVCI

KLASA: 023-01/16-01/1

URBROJ: 2196-111-01-01-16-5

U VINKOVCIMA, 03. 11. 2016. g.

 Na temelju čl. 41. Statuta Centra za rehabilitaciju "Mala Terezija" Vinkovci, Upravno vijeće na 3. sjednice održanoj 03. 11. 2016. godine, objavljuje

ISPRAVAK I DOPUNU JAVNOG NATJEČAJA

JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Centara za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Ponedjeljak, 24 Listopad 2016 20:42

Temeljem odredbi članka 40. i 41. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ broj 76/93, 29/97,  47/99 i 35/08 )  te odredbe članka 153. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi („ Narodne novine broj 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16 ) te odredbe čl. 41. Statuta Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci, KLASA: 012-03/14-01/1, URBROJ: 2196-111-01-01-14-1 od 09. travnja 2015. godine, Upravno vijeće Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci temeljem Odluke donesene na sjednici održanoj dana 20. listopada 2016. god. raspisuje

JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanju ravnatelja/ice Centara za rehabilitaciju „Mala Terezija“  Vinkovci  

Poziv za dostavu ponude javne nabave mlijeka i mliječnih proizvoda

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Ponedjeljak, 11 Kolovoz 2014 02:00

Poštovani:

Pozivamo vas da dostavite ponude javne nabave mlijeka i mliječnih proizvoda. Rok za dostavu ponuda je 25. kolovoza 2014., a detaljnije podatke možete vidjeti u prilogu:

Natječaj za voditelja projekta "The first step to happy childhood"

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Petak, 02 Kolovoz 2013 02:00

CENTAR ZA REHABILITACIJU "MALA TEREZIJA"
V.GORTANA 16, 32100 VINKOVCI

KLASA: 112-03/13-01/1
UR.BROJ: 2196-111-01-01-13-1
U Vinkovcima, 06.08.2013.god.

Stranica 1 od 7

Kontakti:

Mala Terezija Centar za rehabilitaciju
Ustanova za skrb o osobama sa tjelesnim i mentalnim oštećenjima

Vladimira Gortana 16
32100 Vinkovci
Hrvatska
Dežurni telefon:  032 337 758
Centrala:  tel/fax: 032 337 761

Mail: malaterezija@gmail.com