Događanja i aktivnosti u veljači 2018.

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 21 Veljača 2018 08:33

Kao i svaki mjesec, tako je i veljača u Centar za rehabilitaciju „Mala Terezija“ donijela brojna događanja i zanimljivosti. Izdvajajući najznačajnije, svakako je vrijedno spomenuti zabavu „Valentinovo pod maskama“, na kojoj su sudjelovali i gosti iz Udruge Golubovi Županja, Crvenog križa Županja te Udruge „Golubica“ Vukovar. Tom prigodom plesalo se i pjevalo, a niti uzbuđenja nije nedostajalo u natjecateljskom dijelu.

Već sljedeći dan, korisnici Centra sudjelovali su na manifestaciji „Šokačko sijelo“ u Županji.  Također su se rado odazvali i pozivu za uzvratni posjet Golubici iz Vukovara gdje se ponovo družilo i plesalo pod maskama.

Nadalje, uspješna suradnja Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ i Hrvatskog fotosaveza  te Fotokluba Vinkovci nastavljena je novom radionicom pod nazivom „Ususret Uskrsu“, u kojoj su nadograđene ranije usvojene vještine rada tehnikom kemograma. Već uhodani tim sastavljen od voditeljica Zlate Medak i Mirjane Pešec,  suradnika Predraga Bosnara, Lee Stojanović te stručnih djelatnika Vere Gvozdić, Tanje Ćuković i Petra Šajfara kroz dva dana intenzivno su radili s korisnicima Centra osnažujući ih i motivirajući u kreativnom izražavanju. Tom prigodom nastale su unikatne uskršnje pisanice koje će krasiti prostore Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“, a vrijeme ispunjeno zajedništvom, radom i učenjem, zasigurno će dugo pamtiti svi sudionici radionice. 

Božićna priredba

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 20 Prosinac 2017 08:54

Prosinac je mjesec darivanja i druženja. Tako su i u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci (Centar) već od prvog dana krenula razna zanimljiva događanja. Središnji događaj, ne samo po datumu, nego i po uloženom trudu, zbio se 15. prosinca. Naime, korisnici Centra, zajedno s gostima, uz rad terapeuta, odgajatelja i drugih stručnih radnika osmislili su i izveli božićnu priredbu.

Na samom početku, ravnateljica Centra Janja Mišić-Rudelić, uputila je uvodne riječi i pozdrave dobrodošlice svim gostima. Među njima su bile i cheerleadersice iz „Ma&Ko“ kluba Vinkovci, koje su sve prisutne počastili zanimljivim točkama, a posebice atraktivnim akrobacijama. Uslijedili su pojedinačni i grupni nastupi kojima su korisnici pokazali plesne korake, pjesme, recitacije i koreografije koje su marljivo vježbali i učili. Nekima od njih ovo je bio prvi javni nastup ispred mnogobrojne publike, no to se uopće nije primijetilo. Štoviše, iskreni osmjesi i zdušno nastupanje bilo je vidljivo u svakom nastupu. Stoga ne čudi odaziv i svesrdno bodrenje velikog broja uzvanika koji su uživali u svakoj minuti programa. 

Tri dana u prosincu

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Četvrtak, 14 Prosinac 2017 13:54

U organizaciji Hrvatskog foto saveza, od 1. do 3. prosinca održana je fotoradionica "Tri dana u prosincu" s korisnicima Centra za rehabilitaciju "Mala Terezija" Vinkovci. Tom prigodom mladi s teškoćama u razvoju sudjelovali su u izradi kemograma i božićnih čestitiki tehnikom enkaustike. Voditeljice radionice Zlata Medak i Mirjana Pešec sa suradnikom Predragom Bosnarom, uz pomoć stručnjaka "Male Terezije" Vere Gvozdić i Petra Šajfara, uspješno su motivirale sudionike za kreativno izražavanje. Tijekom rada postignuto je ugodno radno ozračje. Svi sudionici bili su oduševljeni svojim postignućima. Osobit ponos iskazali su pri završnom postavljanju izložbe njihovih radova u predvorju Centra. 

Za vrijeme trajanja radione, Janja Mišić-Rudelić, ravnateljica "Male Terezije", svesrdno je davala podršku svim sudionicima te se i osobno uključivala. Ova "Tri dana u prosincu" korisnicima će zasigurno ostati dani lijepih uspomena jer su stekli nova znanja i ovladali do tada njima nepoznatim vještinama i tehnikama.

 

 

Izvor: Vinkovački list

Događanja u prosincu

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Četvrtak, 14 Prosinac 2017 13:42

Prosinac je mjesec darivanja i druženja. Tako su i u našem domu već od prvog dana krenula razna zanimljiva događanja. Nakon kreativnog rada na foto-radionici i izložbe nastalih radova, ubrzo je uslijedilo gostovanje mađioničara Mate Lukačevića koji nas je sve zabavio svojim smiješnim i zanimljivim trikovima. Sveti Nikola nas je također posjetio i unatoč Krampusovom protivljenju, svi su bili jako dobri te zaslužili poklone. 

Šuškalo se da je najljepši advent u Zagrebu pa smo odlučili provjeriti kako je tamo. Uz oduševljenje uređenošću grada, posjetili smo i izložbu inspiriranu Nikolom Teslom te Muzej blaženog Alojzija Stepinca. U povratku smo svratili kod obitelji Salaj i divili se tisućama lampica koje tvore Božićnu bajku. 

Nastupali smo na VUFIS-u (Vukovarski festival igre i smijeha) u organizaciji udruge "Golubica", a također smo prisustvovali i na prigodnom programu povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom koju organizira udruga "Golubovi" Županja.

Središnji događaj, ne samo po datumu, nego i po uloženom trudu, zbio se 15. prosinca. Naime, korisnici našeg doma, zajedno s gostima, uz rad naših terapeuta, odgajatelja i drugih stručnih radnika osmislili su i izveli božićnu priredbu. Priredbu je pratio veliki broj uzvanika koji su uživali u svakoj minuti programa.

Sudjelovali smo i na 9. božićnoj košarici pjesme i prijateljstva sa zajednicom "Vjera i svjetlo" gdje smo izveli plesnu točku.

Uskoro je uslijedio izlet Božićnim vlakom koji je u božićnom ugođaju putovao na relaciji Vinkovci-Vukovar-Vinkovci. Na jednoj od stanica posjetio nas je Djed Mraz i prigodnim nas poklonima razveselio. Kako uz veselje ide i razigrana pjesma, Djeda Mrazu smo uzvratili pjesmom "Zvončići". 

Nekoliko dana kasnije začulo se tutnjanje motora i Motomrazovi su stigli u naš dom. Uz druženje i pokoje "turiranje" lijepo smo proveli zajedničko vrijeme pa ni pokloni nisu izostali.

Iako je i ostatak godine bio također prepun izleta, druženja, nastupanja i zanimljivih događanja, prosinac ipak ima nekako posebno mjesto u životu našeg doma te daje toplinu zimskim danima. Uz ovakav divan kraj godine, vjerujemo kako nas i u novoj godini očekuje obilje pjesme i radosti, a u takvoj atmosferi niti vrijednog rada neće nedostajati. 

 

 

Ekološko-humanitarna akcija - sadnja čempresa

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Četvrtak, 30 Studeni 2017 14:14

Učenici Gimnazije Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca već tradicionalno svake godine prikupljaju sredstva za kupnju sadnica, koje potom sade u dvorištu Centra za rehabilitaciju "Mala Terezija" Vinkovci. Tako su učenici i ove godine, u ugodnom društvu i uz pomoć korisnika Centra, zasadili čemprese.

Nakon obavljenog posla, druženje je nastavljeno uz okrijepu na toplome. Učenici su tako, kroz ovu hvalevrijednu akciju, pored sadnje čempresa, ujedno imali priliku razvijati solidarnost i upoznati se sa životom osoba s intelektualnim teškoćama. S druge pak strane, korisnici Centra su uvijek radosni kada imaju goste, a posebice mlade ljude koji im pristupaju otvorena srca. Susret je završio pozdravima te s nadom da će se akcija održati i sljedeće godine.

 

 

 

Kvaliteta života osoba s invaliditetom u instituciji i izvan institucije

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 22 Studeni 2017 08:28

Teorije izrasle ponajprije iz područja društvenih znanosti, omogućile su postavljanje hipoteza o prednostima izvaninstitucionalnih oblika skrbi spram institucionalnih. Istraživanja koja su do sada provedena u svrhu njihova provjeravanja dala su poprilično različite rezultate, ovisno o kontekstu unutar kojeg su provođena. Unatoč tome, jasno se iskristaliziralo kako je deinstitucionalizacija smjer kojim se želi ići, jer u konačnici daje više dobrobiti za pojedinca i društvo u cjelini. Razvidno je kako u stručnom, znanstvenom, ali i u općedruštvenom diskursu, sve više dominira ideja koja promovira upravo izvaninstitucionalne oblike skrbi. Pri tome postoji konsenzus kako isto vrijedi za sve socijalno ranjive skupine, tj. od djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, preko osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima pa do starijih osoba.

No, razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi, koji bi zamijenili institucionalne, nije nimalo jednostavan zadatak. Naprotiv, složenost problematike zahtijeva duže vrijeme kako bi se zamišljeno moglo provesti. Zbog toga u sadašnjem vremenu imamo paralelizam u skrbi kod svih prethodno navedenih ranjivih skupina. To pokazuje da se izvaninstitucionalni oblici skrbi razvijaju, ali i dalje postoji potreba i za institucionalnim oblicima te je za očekivati kako će proći duži niz godina prije nego se proces deinstitucionalizacije završi. Uz to, mnogi stručnjaci napominju kako nije razborito očekivati potpunu deinstitucionalizaciju, ili drugim riječima, uvijek će biti potrebe za određenim udjelom institucionalne skrbi.

Nadalje pitanje deinstitucionalizacije, odnosno razvoja izvaninstitucionalnih usluga, nije unaprijed točno utvrđen proces, nego ga je potrebno kontinuirano propitivati i djelovanje temeljiti na činjeničnim pokazateljima (tzv. evidence-based practice). Za to su neophodna istraživanja te neprekidna evaluacija postignutog.

Imajući na umu sve prethodno navedeno, svako pregnuće koje empirijski kontinuirano evaluira stanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika skrbi, itekako je dobro došlo. Pri tome dodatnu vrijednost daje pogled iz okvira multidisciplinarnog pristupa raznih struka koje su uključene u pružanje takve skrbi. U skladu s time, Sanja Jakuš, bacc.med.tech. provela je istraživanje na temu kvalitete života osoba s invaliditetom u instituciji i izvan institucije. Rezultate istraživanja prikazala je na predavanju održanom 19.9.2017. u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci. Cilj rada bio je utvrditi postoji li razlika u kvaliteti života osoba s invaliditetom u instituciji (CZR „Mala Terezija“) i izvan institucijie (u obitelji). Ispitivanje je provedeno jednokratno među korisnicima koji su na smještaju u navedenom Centru, a na osnovu medicinskog vještačenja utvrđeno im je intelektualno oštećenje. Drugu podskupinu ispitanika činile su osobe s istim ili sličnim oštećenjima koje borave u svojoj obitelji. Obje podskupine čine osobe oba spola s lakšom ili umjerenom mentalnom retardacijom te jedan od njihovih skrbnika. Rezultati su pokazali značajne razlike kod pitanja o zadovoljstvu uvjetima u kojima žive, učestalosti komunikacije u obitelji te osjećaja važnosti i ljubavi u vlastitoj obitelji. Pri tome osobe iz obitelji iskazuju veće zadovoljstvo za navedena pitanja od osoba koje žive u instituciji. Gledano obje podskupine, može se zaključiti kako im je zajedničko nezadovoljstvo u pogledu doprinosa lokalne zajednice te uključenosti u sportsko rekreativne aktivnosti.

U zaključnim riječima predavanja Sanja Jakuš, bacc.med.tech. naglasila je kako je kvaliteta života osoba s invaliditetom nedvojbeno manja od kvalitete života ostalih osoba, što zahtijeva pojačan angažman svih stručnjaka, ali i neformalne mreže podrške. Institucije, kao oblik skrbi trenutno su još uvijek neophodne te valja i dalje ulagati u napredak njihovog rada. U prvom redu to se može postići povećanjem broja stručnog osoblja. Uz to, istraživanja, poput prezentiranog, na objektivan i znanstveno utemeljen način, pružaju vrijedne informacije koje nam mogu biti temelj za kritičko propitivanje procesa deinstitucionalizacije, ali i dobivanje smjernica gdje stručnjaci trebaju ulagati poseban napor u svome radu. Naposljetku, sve što činimo mora biti usmjereno na osiguranje što kvalitetnije usluge za socijalno osjetljive skupine, kao što su osobe s intelektualnim oštećenjima.

Sanja Jakuš, bacc.med.tech.

Petar Šajfar, mag.act.soc.

Predavanje: depresija i kardiovaskularne bolesti

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Srijeda, 22 Studeni 2017 08:20

U Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci, održano je predavanje na temu „Faktori suradljivosti u liječenju bolesnika s kardiovaskularnim bolestima“. Uvodničarka i moderatorica predavanja bila je glavna sestra ustanove-domaćina, Sanja  Jakuš, a gost predavač dr. Astrid Periškić Marković, specijalist psihijatar. Predavanje je bilo namijenjeno medicinskom osoblju, ali i drugim stručnjacima čije područje rada dotiče problematiziranu tematiku. Kroz predavanje, dr. Periškić Marković, slušateljima je približila činjenicu česte pojavnosti depresije kod bolesnika s kardiovaskularnim bolestima. Pri tome je naglasila kako ne postoji uzročno-posljedična veza između te dvije vrste oboljenja, no pojavnost jednog oboljenja, često puta stvara povoljne uvijete za razvoj drugoga. Pri tome je pacijenta potrebno detaljno obraditi s obzirom na sve tegobe koje navodi. Ne bi se smjelo dogoditi da liječnik ignorira tegobe kardiovaskularnog sustava, zbog stava da su one samo manifestacija depresivnog poremećaja. Drugim riječima, čest je slučaj da se upravo zbog somatskih, odnosno kardiovaskularnih tegoba, pacijenti obraćaju svojem obiteljskom liječniku, a zapravo su pravi povod depresivne tegobe. No, u takvim slučajevima liječnik ne smije reći: „Nije pacijentu ništa na području kardiovaskularnog sustava, nego su to tegobe povezane s depresijom.“ Naprotiv, liječnik treba biti svjestan takve mogućnosti, ali ipak napraviti potpunu obradu, odnosno potrebne pretrage.

 

Dr. Periškić Marković nadalje je spomenula kako su depresivna raspoloženja uobičajena i normalna reakcija na neke životne situacije. Problem nastaje kada su ona netipična. Da bi se depresija dijagnosticirala, a time i adekvatno liječila, potrebno je da klinička slika zadovoljava točno specificirane kriterije. Također je istaknula kako depresivni poremećaj kod korisnika smještenih u ustanove često puta u pozadini ima poremećaj prilagodbe. To se posebice ističe u situacijama izdvajanja iz dotadašnje životne sredine i preseljenja u ustanovu, ili još teže, u situacijama čestog seljenja, odnosno čestog boravaka u bolnici. Tada su adaptivni resursi osoba posebice izloženi i, ukoliko osoba nema dovoljno kapaciteta nositi se s time, vrlo često se razvijaju depresivni poremećaji. Dr. Periškić Marković navodi da istraživanja pokazuju kako osobe koje se zbrinjavaju na inkluzivan način (primjerice kroz organizirano stanovanje, stambene jedinice, i sl.), u manjoj mjeri pogađaju depresivni poremećaji, nego one koje se smještavaju u ustanovama. Kritički gledano, sam oblik zbrinjavanja nije presudan u pojavi depresivnih poremećaja, koliko je izražena važnost adaptivnih kapaciteta. Tako osoba koja je prilagodljiva i prihvaća svoje mjesto življenja, neovisno je li to ustanova ili neki drugi oblik, te je zadovoljna sa svojom okolinom, ima snažne faktore koje ju štite od razvoja depresivnog poremećaja.

 

U zadnjem dijelu izlaganja, nakon zahvale moderatorice, otvoren je prostor za raspravu i pitanja. Najznačajnije bi bilo spomenuti pitanje o međudjelovanju lijekova koji liječe kardiovaskularne bolesti i lijekova usmjerenih na depresiju. Dr. Periškić Marković odgovorila je kako u velikoj većini slučajeva nema negativnog međudjelovanja između te dvije skupine lijekova te se oni primjenjuju uz nadzor liječnika. Štoviše, u nekim slučajevima su se pokazala i pozitivna međudjelovanja.

 

U završnoj riječi, još se jednom podcrtala činjenica kako depresija i bolesti kardiovaskularnog sustava (no i ponekih drugih) često puta idu ruku pod ruku te je potreban sustavni, multidisciplinarni i timski pristup u sagledavanju i suočavanju s problemom.

Predavanje: Model rane intervencije u Centru za rehabilitaciju "Mala Terezija"

Ocijeni sadržaj
(0 glasova)
Utorak, 21 Studeni 2017 14:42

U utorak 26.9.2017., u Centru za rehabilitaciju „Mala Terezija“, Vinkovci (u daljnjem tekstu Centar), održano je predavanje o ranoj intervenciji za djecu kod koje je u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju ili razvojni rizik. Predavanje je organiziralo Društvo socijalnih radnika Vukovarsko-srijemske županije. Riječ je o strukovnom udruženju koje među svojim ciljevima ima unaprjeđenje i zaštitu interesa profesije socijalnog rada, ali i promicanje prava te interesa socijalno osjetljivih skupina, pojedinaca i zajednica. Na području naše županije djeluje od 2001. godine kroz organiziranje stručnih skupova i predavanja te apliciranje projekata iz područja socijalne skrbi.

Spomenuto predavanje održale su ravnateljica Centra Janja Mišić-Rudelić i Ivana Kolarević, dipl.soc.radnica, a prisustvovalo je 50-ak stručnjaka iz područja socijalne skrbi i drugih srodnih područja. Nakon uvodnih općih informacija o ustroju samog Centra te broju korisnika i usluga koje im se pružaju, predavačice su se usmjerile na model rane intervencije. Konkretnije, riječ je o usluzi koja je definirana Zakonom o socijalnoj skrbi i podzakonskim aktima. Pruža se djeci do navršene 3., odnosno 7. godine života, a obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu savjetodavnu pomoć roditeljima/članovima obitelji kod ranije navedene skupine djece. U provođenju rane intervencije sudjeluje tim stručnjaka kojeg čine rehabilitator (defektolog), logoped, psiholog, socijalni radnik, fizioterapeut i radni terapeut.

Predavačice su pojasnile postupak ostvarivanja prava na uslugu rane intervencije. Naime, roditelji se trebaju javiti u svoj Centar za socijalnu skrb gdje podnose zahtjev. Nakon što Centar za rehabilitaciju „Mala Terezija“ zaprimi zahtjev od Centra za socijalnu skrb, pozvati će roditelje u određeni termin na procjenu. Tada se na temelju dokumentacije, razgovora s obitelji i neposrednog pregleda djeteta, procjenjuju potrebe obitelji i utvrđuju potrebni tretmani za dijete. Nakon provedene interdisciplinarne procjene i donošenja rješenja o priznavanju prava, dijete se uključuje na potrebne tretmane, a roditeljima se pruža stručna savjetodavna pomoć.

Uz navedeno, predavačice su sudionike upoznale i s dodatnim uslugama koje se pružaju u Centru, a namijenjene su djeci u najranijoj dobi i njihovim roditeljima. Radi se o terapiji sa psom, programu terapijskog jahanja, terapiji senzorne integracije i klubu roditelja. Pri tome valja naglasiti kako su svi spomenuti postupci i tretmani za djecu i roditelje u potpunosti besplatni.

Završni dio predavanja posvećen je primjerima dobre prakse te pregledu do sada provedenih projekata nastalih s ciljem unaprjeđivanja usluga za djecu s teškoćama u razvoju, odnosno razvojnim odstupanjima i razvojnim rizicima.

Stranica 9 od 16

Kontakti:

Mala Terezija Centar za rehabilitaciju
Ustanova za skrb o osobama sa tjelesnim i mentalnim oštećenjima

Vladimira Gortana 16
32100 Vinkovci
Hrvatska
Dežurni telefon:  032 337 758
Centrala:  tel/fax: 032 337 761

Mail: malaterezija@gmail.com